Svaki lijepo uređen akvarij je ustvari skup elemenata koji simulraju maksimalno moguce prirodni okoliš u kojemu žive odabrane vrste ribica. U tu dekoraciju spadaju i biljke (dakle, njihovo je djelovanje dvojako – održavanje ravnoteže u akvariju ali i bitan utjecaj na njegov izgled), šljuncano-pješcana podloga (koja također ima dvojako djelovanje – podloga za biljke i ribice dna, ali i dekorativi element vrlo utjecajan svojom odabranom bojom, debljinom, oblikovanjem), kamenje koje se može stavljati u nakupinama, pojedinacno, da tvori pecinice… te drveni panjevi koji simuliraju potopljeno drvo u nekim biotopima, ali ujedno i daju ribama prirodni zaklon. Neki tvore prostore kao pecinice, pa se u njima sklanjaju cistaci, neki su sjajno stanište za pojedino akvarijsko bilje.
Naglašavam da za dekoraciju u akvariju treba koristiti samo prirodne materijale, a u slucaju drvenih panjeva, nužno je paziti, ne samo na njegov oblik, vec da li ta vrsta odgovara vodi koju naše ribice trebaju. Naime, razlicite vrste drveta "otpuštaju" razlicite sastojke u vodu, te time mijenjaju njen kemijski sastav, ali i boju...
Ovim cu tekstom obraditi drvene panjeve kao ukrasne elemente u našim akvarijima. Treba svakako koristiti prirodne panjeve, a ne plasticne jer se ti tijekom korištenja pokazuju kao magneti za razne sluzi i ljigavost koji se po njima lijepi i time zagađuju vodu u akvariju.
Prije odluke za nabavu bilo kojeg ukrasnog elementa u akvariju, bilo bi poželjno napraviti plan rasporeda tih elemenata – skicu. To je pogotovo važno ako se radi o biljnom akvariju jer moramo paziti da ostavimo dovoljno prostora za biljke koje ce se širiti i popunjavati "šupljine". Pri izradi rasporeda treba paziti i na postavljanje tehnickih uređaja koje isto «traži» svoje mjesto u akvariju. Svakako treba paziti da ne pretjerujemo s dekoriranjem. Naime, treba cijelo vrijeme imati na umu da moramo stanovnicima akvarija osigurati dovoljno mjesta za radostan i zdrav život, plivanje, skrivanje, mrijest.
Vrste drveta
U specijaliziranim trgovinama opremom za akvarije, gotovo uvijek nailazimo na istu ponudu drvenih dekorativnih panjeva. U pravilu su to panjevi od mopana i mangrovog drveta. Nažalost, cijene te ducanske ponude su poprilicno visoke, pa i nerealne. Zato su ljudi ponukani, što zbog takvih cijena i/ ili slabog izbora sami rješavati dekoraciju od drveta u akvarijima. Tako u pravilu krecu u prirodu ne bi li pronašli kakve zanimljive panjeve. Svakako treba paziti na to da sve vrste drveta, koliko god nam se grane ili panjevi sviđali zbog svog oblika, boje, strukture, nisu pogodne za stavljanje u akvarij. Naime, akvarij je izuzetno osjetljiv živi svijet u malom i treba jako paziti koje se vrste drveta stavljaju u njega. Neke su vrste drveta i otrovne za ribice, primjerice, cetinjace koje sadrže otrovne smole i nisu pogodne za akvarije. Također, drvo oraha nije pogodno za stavljanje u akvarije jer sadrži veliku kolicinu sastojaka koji su otrovni za ribice. Zato za takve vrste drveta nema mjesta u našem akvariju. Mopan i Mangrovina je zajednicki naziv za sve vrste drveta a ima ih negdje oko 60 vrsta. Karakteristike ovih drveta je da su teška i tvrda. Takva vrsta drveta se najcešce koriste kao dekorativni element u akvariju. Mopan i Mangrovina ne plutaju što im daje poseban znacaj.
Mangrovina raste u poplavnom priobalju rijeka blizu njihova ušca u more. Tamo se miješaju slatka i slana voda ( bocata) te je posebnost ove vrste drveta korijenje prilagođeno slanoj vodi. Dok Mopan raste u Africi ali u alkalnom tlu i na podrucju koja nisu poplavna. Najvecu vrijednost ima drvo koje raste u Maleziji jer su najkvalitetnija za akvaristiku. Mangrovina se cesto koristi za ribe koje preferiraju kiseliju vodu. U specijaliziranim trgovinama se ovakva drva prodaju vec suha, izrezana ustvari (obrađena) i spremna za upotrebu. Obratno, ako naiđemo na kakav nam zanimljiv panj od hrastovine, možemo ga mirno staviti u akvarij. Jako je važno napomenuti da hrast sadrži veliku kolicinu tanina, te tako intenzivno boji vodu, odnosno, daje joj žuckasto-smeckasto obojenje. Tako, i pored dugoga prokuhavanja (kojim se u pravilu otklanja veca kolicina "boje"), možemo ocekivati da ce nam voda u akvariju još duže vrijeme biti obojana. Naravno, hrastov panj možemo i mjesecima mociti u nekoj primjerenoj posudi te tako otkloniti višak tanina u njemu. Ukoliko drvo nakon stavljanja u akvarij bude bojalo vodu ta kolicina tanina nije opasna za živi svijet u akvariju. Ono samo lagano kiseli i boji vodu.Tako da u nekim akvarijima svjesno stavljamo takvo drvo koje pušta tanin jer nekim vrstama ribica to odgovara jer preferiraju takvu vodu. No ako vam smeta iz vizualnih razloga tako bojana voda možete staviti aktivni ugljen u filter da vam kemijski procisti vodu i /ili raditi cešce djelomicne izmjene vode. Odlucimo li se za stavljanje hrastovog panja ili bilo kojeg drugoga drveta koje izrazito boji vodu oprez jer nužno je osigurati puno jacu rasvijetu nego u vodi koja tog obojenja nema da bi biljke dobile više svijetla. Naravno, neki akvarijski biotopi i zahtjevaju takvu žuckastu vodu, pa cemo u njih i namjerno stavljati panjeve koji ce joj na prirodan nacin davati potreban ton.
Grane vrbe, i njezini panjeve također se mogu koristiti kao atraktivan ali i trajni dekorativni elemenat u našem akvariju. Ako se odlucimo da grane, odnosno, panjeve vrbe koristimo kao trajni dekorativni elemen potrebno je prije same dezinfekcije kuhanja dobro posušiti i onda tek koristit kao dekoraciju. Grane vrbe su u stvari vrlo korisne jer pomažu razbistravanju vode, "odvlace" neke štetne spojeve u vodi, dakle, uravnotežuju sam kemijski sastav vode. Svakako treba paziti, jer su grane vrbe sposobne razviti korjencice i listice, da ne povuku i preveliku kolicinu hranjivih tvari potrebnih za naše biljke. Stoga, ako vrbove grane koristimo kao privremenu pomoc u rješavanju npr. zelene vode, mutne vode tj. njezino razbistravanje, grane cemo samo prije stavljanja u akvarij ocistiti od listica, i staviti u blagu otopinu hipermangana radi dezinfekcije, na 10- 15 minuta i dobro isprati. Zatim, vinova loza cesto se koristi u akvarijima, prvenstveno zbog svoje dostupnosti, atraktivnog oblika. No, ovdje svakako treba dobro paziti na to da je vinova loza cesto tretirana raznim kemijama za zaštitu vinograda i time postaje jako štetna, pa i opasna za akvarij. Prije odluke o stavljanju panja ili grana vinove loze u akvarij, svakako treba provjeriti je li bila cime tretirana, ili je vec neko duže vrijeme "mirna". Najbolje je zato odabrati vinovu lozu iz starih, zapuštenih i godinama neobrađivanih vinograda, ili ako smo sigurno da vinograd nije tretiran nikakvim kemikalijama. Iako neki smatraju da je vrijeme štetnosti utjecaja kemikalija u loznim panjevima ograniceno, oprez nije na odmet.
Također drvo, odnosno, grane masline možemo koristit kao ukras u akvariju. oblikom vrlo atraktivno i lijepo. Lako se priprema, ali je nužno temeljito ga ocistiti prije uporabe, jer u pravilu ima mnogo udubina i zakrivljenosti u kojima može biti razne necistoce.
Priprema drveta za akvarij
Ukoliko koristimo panjeve kupljene u specijaliziranim trgovinama, posebna priprema nije nužna. No, i taj panj treba natapati jedno vrijeme u vodi da lakše i trajno potone kad ga stavimo u akvarij. To je najbolje ciniti u dovoljno velikoj posudi da panj bude cijeli pod vodom. Vodu nije loše s vremena na vrijeme promijeniti. Dok drvo ne potone, potrebno ga je kamenom ili nekim drugim teškim predmetom pritisnuti ili svezati. Ukoliko se koristi panj iz prirode, odabrani panj ili granu prvo je potrebno temeljito ocistiti. I to ne samo radi skidanja eventualne necistoce, vec i skidanja kore. Koru svakako treba temeljito sastrugati jer se u njoj nalazi puno tanina koji boji vodu.
Nakon toga, nožem ili nekim drugim alatom pažljivo ocistiti sve one udubine koje nam nisu bile dostupne za cišćenje žicanom cetkom. Nakon što smo detaljno ocistili odabrani komad panja ili grane, dakle, u potpunosti otklonili prljavštinu, koru i neke eventualne trule dijelove, dobro ga istuširamo i stavimo u duboku posudu s vodom. Kao i kupovno, takvo stavito drvo treba neko vrijeme dobro pritisnuti nekim teretom da potpuno bude pod vodom, odnosno, da ne ispliva.
Prvo ce vrijeme tako potopljeno drvo bojati, i to vrlo intenzivno, vodu (ispuštati tanin). Stoga je dobro, pa i poželjno da s vremena na vrijeme izmijenite dio vode. Tu vodu nije potrebno nicim tretirati, a duljinu namakanja je jako teško gotovo nemoguce unaprijed odrediti. To vrijeme prvenstveno ovisi o vrsti drveta, ali i njegovoj velicini, Najbolje je biti što strpljiviji i pustiti da drvo otpusti što više, pa i sav tanin ako je to moguce. Ukoliko panj nije jako velik, ili imamo dovoljno veliku posudu, dobro ga je prokuhati. Prokuhavanje se preporuca tako da kuhamo oko dva sata, potom naglo uronimo drvo u hladnu vodu, pa ponovno prokuhavamo dva sata, hladimo i taj postupak ponavljamo dok god drvo otpušta boju. To ne samo da ubrzava otpuštanje tanina, tonjenje panja u vodi, nego i dezinficira, odnosno, uklanja eventualne gljivice i neke druge mikroorganizme koji su se nastanili u strukturi drveta. Prilikom prokuhavanja nije na odmet u vodu dodati malo kuhinjske soli, jer i ona pospješuje dezinfekciju.
Nakon kuhanja, drvo je potrebno dobro isprati pod jakim mlazom vode, pregledati ga i ukloniti eventualne zaostale necistoce, te ponovno isprati. Ako je drvo jako veliko i nemamo nikakve mogucnosti da ga prokuhamo, svakako bi bilo poželjno da ga dezinficiramo. Kako to uciniti, ovisi o njegovoj velicini – dakle, dio po dio okretati i namakati u blažoj otopini hipermangana, i soli. Nakon tog postupka, drvo je svakako potrebno dobro isprati u vrucoj vodi.
Nakon završenog postupka pripreme, kad je drvo potpuno natopljeno vodom, dezinficirano i ocišceno, spremno je za akvarij. Ako se i nakon ovakve pripreme pojavi plijesan na drvetu, to nije opasno za ribice. Dapace, neke ribice ce s velikim zadovoljstvom tu plijesan pojesti i tako ocistiti panj do kraja. Naravno, potrebno je paziti ukoliko su ribice bolesne, odnosno, imaju kakve rane po tijelu - tada bi se ta plijesan mogla nataložit na ranu. Stoga, kad se i ako plijesan pojavi, dobro je pregledati ribice, i ako su bolesne, izdvojiti ih, ili izvaditi panj i fizicki ukloniti tu plijesan.
Nakon gore pomenutog opisa vrste drveta i njegove pripreme još samo par recenica o njemu kao dekoraciji u akvariju. Kod samoga izbora drveta kao dekorativnoga elementa u akvariju, odnosno elementa koji ce upotpuniti biotop koji se želi napraviti, potrebno je obratit pažnju i na velicinu drveta. Panj nebi smio biti prevelik jer ce se tako nametnuti u akvariju i time zasjeniti biljke a isto tako nebi trebao biti niti premali, niti da ga skrivamo jer on je ipak ukras u našem akvariju. Naravno, treba paziti da ne bude i opasan za ribice ako ima neke oštre dijelove, tad ih svakako treba tako oblikovati da ne predstavlja nikakvu opasnost. U nekim slucajevima a posebice kod akvarija bez poklopca, koriste se grane koje vire iznad površine vode.To može biti vrlo atraktivno,no u takvu slucaju treba još više pripazit na vizualni izgled. naravno, ako vaša ideja traži, možete u akvarij staviti i vše panjeva od razlicitih vrsta drveta. Tu bi trebalo još više paziti na njihovu oblikovnu usklađenosti konacnu nenametljivost u konacnom izgledu akvarija kao jedne cijeline.
Panj se također može oblikovati "oduzimanjem" njegovih dijelova piljenjem. No svakako treba voditi racuna da ti odrezani dijelovi ne izgledaju napadni tj. cim prirodniji. Dio koji smo rezali možemo zamaskirati nekom vrstom biljke. Pripremljene panjeve, ovisno o vašim željama možete "upotpuniti" dijelovima drugih panjeva. A biljke primjerice anubias, paprat, mahovina se može fiksirati na panj ili granu (tankim najlon koncem ili kako ga još nazivaju lateks) ne stavljati obicni konac jer brzo protruli. Svakako obratite pažnju da se konac ne vidi, a mahovinu možete i fiksirati nekom tamnije zelenom mrežicom koju ce mahovina s vremenom obrasti i potpuno je sakriti. Ukoliko niste sasvim zadovoljni s oblikom vašeg panja, možete doraditi dodavanjem dijelova grana.To se vrši ljepljenjem (specijalni silikon koji nije otrovan za akvarije) kad se sve dobro primi i stvrdne možete staviti u akvarij.
