Buduci da ne postoji hladnovodni algojed skupa sa zlatnim ribicama se cesto stavljaju ribe iz potpuno razlicitih biotopa. Od njih se ocekuje kako ce održavati akvarij cistim i otuda dolazi i naziv akvarijski cistac.
Algojedi, ustvari jedu samo neke vrste algi i skupljaju hranu koja se nalazi na dnu i time su vrlo korisni u akvariju. Algojed ce također pojesti bilo koju hranu koja je nepomicna i nalazi se na dnu ili blizu dna. Oni nisu samo biljojedi nego svejedi.
Upravo iz ovoga proizlazi opasnost za zlatne ribice. Zlatne ribice imaju obicaj spavati na dnu, cesto potpuno nepomicne. To je situacija u kojoj algojedi gledaju priliku za napad.
U prirodi, ove ribe ne ce nikada doci u situaciju da napadaju zivi plijen koji nepomicno lezi na dnu, ali ce jesti ostatke uginulih riba. U akvarijskim uvjetima situacija se mijenja i previše puta je zabilježen napad algojeda na živu ribu koja spava na dnu. Osobito su osjetljivi fancy ( ribice s dvostrukim repom) i i very fancy ( ribice bez leđne peraje) varijeteti zlatnih riba.
Mladi algojedi najcešce ne ce pokušati napasti zlatnu ribicu, a kada odrastu to se pak događa u velikoj vecini slucajeva.
Postoje slucajevi kad ribe dna žive godinama u miru sa zlatnim ribama, ali uvijek postoji mogucnost da se to iznenada promijeni. Ne nasjedajte na price kako se zlatne ribice odlicno slažu s plecostomusima, gibicepsima ili sijamskim algojedima. Također neki tvrde da ribe dna napadaju samo ribicu koja je bolesna. Bolesna riba je svakako lakši plijen za ribicu dna, ali ako se nađe u povoljnoj situaciji ne ce oklijevati napasti i potpuno zdrave ribe.
Stavljajuci ih u isti akvarij dovodite svoju zlaticu u izuzetnu opasnost. Iako su u akvariju ove ribe najcešce mirne u prirodi su izuzetno brze ribe i zlatica u akvariju, pogotovo ako je varijetet s dvostrukim repom im ne ce moci pobjeci.
Obicni pleco ( lat. Hypostomus plecostomus) i sijamski algojedi ( lat. Crossocheilus siamensis) su osobito skloni ovome. Pripadaju u toplovodne ribe tako da im i inace nikako ne bi trebalo biti mjesto u hladnovodnom akvariju. Kada jednom probaju sluz zlatne ribice plecostomusi ce se redovito pokušavati priljepiti za ribicu i isisati sluz s nje jer im je vrlo ukusna. To ce za posljedicu imati mnogobrojne rane na ribici. Misgurnus ( lat. Misgurnus anguillicaudatus), poznat kao hladnovodni cistac isto je sklon ovom priljepljivanju za zlatice.
Sijamski algojedi ( pogotovo ako su u skupini ) napasti ce ribicu nocu i pojesti je. Ancistrus ( Ancistrus sp.) se smatrao relativno sigurnim za zlatice jer ga njihova sluz ne privlaci nego im smeta, što je naravno opet mucno za ancistrusa.
Ipak ancistrusa je opasno držati skupa sa zlaticama iz razloga što vjerojatno ne ce dobivati dosta hrane, pa može postati agresivan pri hranjenju, a još opasnije je za vrijeme mrijesta kada zlatne ribice imaju obicaj krasti jaja ancistrusa i tako zarade batine i ružne ozljede.
Otocinclus affinis je opasan za zlatne ribice i također ga privlaci njihova sluz, poput sijamskih algojeda sklon je nocnim napadima.
Puno bolji izbor algojeda su akvarijski puževi, ali i uz njih kao i uz svakog drugog algojeda morati cete povremeno ocistiti akvarij od algi rukama.
Ako ste vec stavili neku ribicu dna u akvarij sa svojim zlaticama i ona ih je napala ne mojte ju kriviti. Ribica se samo ponašala u skladu sa svojom divljom prirodom i iskoristila priliku koja se pojavila. Organizirajte toplovodni akvarij za svoju ribicu dna ili ju pokušajte udomiti.
Nekompatibilnost vrsta koja proizlazi iz toga što potjecu iz razlicitih životnih staništa razlog je zbog kojeg se životinje u takvim zajednickim akvarijima muce. Osim temperature i parametara vode postoje i drugi faktori koji se ne podudaraju kod riba iz ražlicitih biotopa. Najvažniji od njih je ponašanje i temperament ribe.
Prije nego nabavljate nove ribe u postojeci ili novi akvarij uvijek se raspitajte jesu li one kompatibilne i mogu li mirno živjeti skupa.
